Još u vreme starih Grka j Rimljana, postojao je manir održavanja oralne higijene, žvakanjem kore drveta i aromatičnih biljaka kao sredstava svakodnevnog čišćenja usne duplje!
Već u 17. veku, na zapadu se pojavljuju prve četkice za zube, napravljene od izglačane bedrene kosti teleta i svinjske dlake.
Početkom 20.veka pojavljuju se prve električne četkice.
Prva anestezija radi vađenja zuba isprobana je u 19 veku.
U usnoj duplji, pored korisnih vrsta bakterija, postoji jos preko 300 vrsta bakterija koje mogu ozbiljno ugroziti kako zube, tako i zglobove i ostale organe, pogotovo srce!
Pranjem zuba uklanjamo samo 60% naslaga na zubima, zato se koriste i interdentalne četkice i konac za zube!
U sastavu pasti za zube, najbolji borac protiv kiselosti usne duplje, jeste soda-bikarbona.
Svaki čovek u proseku provede oko 40 dana svog života na pranje zuba.
Stres preko dana može rezultirati glavoboljama koje su posledica nevoljnog grčenja mišića i škrgutanja zuba! Te mišićne sile su 2-3 jače od onih koje mišići proizvedu pri njihovoj zdravoh funkciji, potom se one prenose na kosti lobanje i stvaraju glavobolje.
Najčešća anomalija zuba je anodoncija (nedostatak) gornjih dvojki.
Najčešće oboljenje dece mladje od 3 godine je karijes.
Folikuli mlečnih zuba se formiraju jos u 6. a folikuli stalnih zuba u 20 nedelji trudnoće majke.
Gleđ zuba je struktura koja prekriva kliničku krunicu zuba i sastoji se od 95% neorganskih materija zbog čega je najčvršća struktura u ljudskom organizmu!